Radno vrijeme dostave: Pon - Pet: 6:00-13:00
My Cart
18,00kn (2,39 €)
092 3897 230
My Cart
18,00kn (2,39 €)
Shop
HR

CIKLA

8,00kn (1,06 €) / kg

Zemlja podrijetla: Hrvatska

Klasa: 2. klasa

TEČAJ: 1 EUR = 7,53450 HRK
ŠIFRA 91
Kategorija
Oznaka

Opis

Cikla (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva) povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani. Njezino bogatstvo mineralima, ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama čini je zdravom ali i čestom prehrambenom namirnicom. Također, sadrži i male količine kobalta koji je sastavni dio vitamina B12. Pozitivno djeluje kod slabokrvnih osoba i djece.

Cikla se priprema i konzumira lako, a najčešće se kuha ili kiseli. Često se jede i sirova.

Quick Comparison

SettingsCIKLA removePERŠIN LIST 100g removeMATOVILAC 100g removeKORABA 500g removeTIKVICA removeBUTTERNUT TIKVA remove
ImageCiklaPeršin - listMatovilacKorabaTikvicaButternut tikva
SKU9121722144276163
Rating
Price8,00kn (1,06 €) / kg7,00kn (0,93 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg20,00kn (2,65 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg
Stock
Availability
Add to cart

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

DescriptionZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasa
ContentCikla (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva) povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani. Njezino bogatstvo mineralima, ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama čini je zdravom ali i čestom prehrambenom namirnicom. Također, sadrži i male količine kobalta koji je sastavni dio vitamina B12. Pozitivno djeluje kod slabokrvnih osoba i djece. Cikla se priprema i konzumira lako, a najčešće se kuha ili kiseli. Često se jede i sirova.Peršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija. U mnogim zemljama juga Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka, za što su zaslužne ptice koje raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama. Njime su, također, ovjenčavali svoje heroje i kitili pobjednike Istmijskih igara. Peršin se nosio na grobove – za pokoj i slavu umrlih. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.Matovilac (lat. Valerianella locusta) je jedna od nutritivno najbogatijih salata. Prvotno su ga uzgajali europski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV i predstavio svijetu. Otada je populariziran kao omiljeno proljetno povrće. Sočni zeleni listovi ove salate bili su nadahnuće i za jednu od najpoznatijih bajki na svijetu – Matovilku.Koraba (korabica, koleraba, lat. Brassica oleracea var. gongylodes) je višegodišnja biljka; sorta kupusa. Ime dolazi od njemačkih riječi "Kohl" ("kupus") i Rübe ("repa"). Koraba je vrlo često povrće u zemljama njemačkog govornog područja i drugdje. Koraba je nastala umjetnom selekcijom lateralnog meristema rasta, a njezini srodnici su: kupus, brokula, cvjetača, kelj, raštika i dr. Svi oni potječu od iste vrste divljega kupusa (lat. Brassica oleracea). Okus i tekstura korabe slični su brokuli ili kupusu, ali su blažeg i slađeg okusa. Mlada stabljika može biti svježa i sočna kao jabuka, iako mnogo manje slatka. Sazrijeva 55-60 dana nakon sjetve. Približna težina je 150 g. Može se čuvati do 30 dana, a da ne propadne. Koraba se jede sirova ili se kuha.Ima ih mnogo vrsta, boja i oblika, a kod nas se najčešće koriste male, tamnozelene tikvice slične velikim krastavcima. Poput dinja i krastavaca, tikvice pripadaju porodici Cucurbitaceae. Iako je riječ o voću, većina nas ih ne doživljava tako i naziva ih povrćem. Tikvice, kao i sve tikve, potječu iz Amerike, a čovječanstvo ih konzumira već više od 10.000 godina. Smatra se da je današnja sorta tijekom godina razvijena u Italiji. Tikvice imaju malo kalorija, a puno nutrijenata. To je odlična namirnica za mršavljenje jer ispunjava želudac i time daje sitost. Izvrstan su izvor vitamina B i C, mangana i kalija, dok su žute tikvice bogate i beta karotenom. Većina tih vrijednih tvari nalazi se u kori pa je nemojte guliti s mladih plodova. Svakodnevna konzumacija tikvica hrani organizam dijetalnim vlaknima, koja potiču probavu, sprečavaju zatvor i čiste crijeva od toksina.Butternut tikva je na neki način rođakinja krastavca i dinje. Riječ je o plodu zvonolikog oblika i jarko narančastog mesa. Kod nas se u prodaji pojavila tek prije nekoliko godina, ali već je jedan od favorita veganske prehrane. Butternut tikva je sjajna jer sadrži topiva i netopiva vlakna, a jedna i druga su dobra za vaše tijelo. Netopiva vlakna čiste probavni trakt i sprečavaju zatvor. Topiva vlakna pomažu tijelu da održi stabilnu razinu šećera u krvi jer usporavaju razgradnju ugljikohidrata. Zbog te važne osobine, tikva i druge vrste povrća bogate vlaknima smatraju se dobrima za prehranu dijabetičara.
Weight
DimensionsN/AN/AN/AN/AN/AN/A
Additional information
Select the fields to be shown. Others will be hidden. Drag and drop to rearrange the order.
  • Image
  • SKU
  • Rating
  • Price
  • Stock
  • Availability
  • Add to cart
  • Description
  • Content
  • Weight
  • Dimensions
  • Additional information
  • Attributes
  • Custom attributes
  • Custom fields
Click outside to hide the comparison bar
Compare
Compare ×
Let's Compare! Continue shopping