Radno vrijeme dostave: Pon - Pet: 6:00-13:00
My Cart
0,00kn (0,00 €)
092 3897 230
My Cart
0,00kn (0,00 €)
Shop
HR

LUK CRVENI

8,00kn (1,06 €) / kg

Zemlja podrijetla: Hrvatska

Klasa: 2. klasa

TEČAJ: 1 EUR = 7,53450 HRK
ŠIFRA 51
Kategorija
Oznaka

Opis

Crveni luk sadrži oko devet posto ugljikohidrata, 1.4 posto proteina, minimalnu količinu masti (oko 0.2 posto) i skromne količine nekih minerala (kalcij, fosfor i željezo).Ekstrakti crvenog luka obiluju fenolnim komponentama i imaju antikancerogeno djelovanje.

Fenoli i polifenoli iz različitih biljaka inače se smatraju skupinama spojeva s antimikrobnim djelovanjem. Posebno zanimljivim izvorom fenolnih komponenata smatra se kožica (ljuska) luka, koja je inače otpad u preradi luka.Crveni luk smatra se najbogatijim izvorom flavonoida u ljudskoj prehrani.

Quick Comparison

SettingsLUK CRVENI removeĐUMBIR 100g removeRIKULA 100g removeŠAMPINJONI 500g removeKRASTAVAC removeCELER KORIJEN remove
ImageLukĐumbirRukolaŠampinjoniKrastavacCeler - korijen
SKU511072219824539
Rating
Price8,00kn (1,06 €) / kg6,00kn (0,80 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg12,50kn (1,66 €) / kg12,00kn (1,59 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg
Stock
Availability
Add to cart

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

DescriptionZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: KinaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasa
ContentCrveni luk sadrži oko devet posto ugljikohidrata, 1.4 posto proteina, minimalnu količinu masti (oko 0.2 posto) i skromne količine nekih minerala (kalcij, fosfor i željezo).Ekstrakti crvenog luka obiluju fenolnim komponentama i imaju antikancerogeno djelovanje. Fenoli i polifenoli iz različitih biljaka inače se smatraju skupinama spojeva s antimikrobnim djelovanjem. Posebno zanimljivim izvorom fenolnih komponenata smatra se kožica (ljuska) luka, koja je inače otpad u preradi luka.Crveni luk smatra se najbogatijim izvorom flavonoida u ljudskoj prehrani.Đumbir (Zingiber officinale) na tržište dolazi kao gomoljasti korijen, neoguljen ili oguljen, čitav, ili samljeven. Sadržaj eteričnog ulja u suhom rizomu iznosi 1,5-3%, a glavne komponente su α- i β-zingiberini (zingibereni, seskviterpeni (skupina organskih spojeva klase terpena - do 70%); , borneol, citralol, linalool. Također sadrži vitamine C, B1, B2 i esencijalne aminokiseline.Rikula ili rikola (lat. Eruca sativa) je višegodišnje kupusasto (cruciferous) povrće koje, osim što je dragocjena namirnica u kulinarstvu, na različite načine doprinosi našem zdravlju. Kao jestiva biljka uzgaja se na Mediteranu još od rimskog doba. Popularno se koristi u talijanskoj kuhinji, a najčešće se dodaje u salate jer pojačava okus. Mladi listovi rikule imaju blaži okus, dok zreli listovi imaju više papreni okus.Gljive su namirnice bogate vrijednim nutrijentima, vrlo bitnima za zdravlje čovjeka, čime opravdavaju svoju sve veću zastupljenost u svakodnevnoj ljudskoj prehrani. Iako su slab izvor masti, gljive su bogate proteinima, dijetalnim vlaknima te su odličan izvor mnogih vitamina, minerala i fitonutrijenata. Jedna porcija sirovih gljiva, konkretno 100 g šampinjona, ima vrlo malo kalorija, svega 26 kcal na100 g. Od toga sadrži 2,5 posto proteina, 0,2 posto masti, 5,1 posto ugljikohidrata te 1,5 posto dijetalnih vlakana.Krastavac (ugorak, kukumar, lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae). Plod je zelen, valjkast, tvrd, dug do 60 cm, a širok do 10 cm, jestiv je i sirov. Sastoji se od 97% vode, ima 9,7 kalorija na 100 grama. Bogat je vitaminima i mineralima. Važan je dio prehrane svjež ili konzerviran. Sjeme se razvija u dozrelim plodovima. S botaničkog gledišta prema sjemenu i cvijetu pripada u voće (kao i rajčica), ali se u svakodnevnom životu tretira povrćem. Potječe iz Indije. U zapadnoj Aziji, uzgaja se 3 000 godina. Jeli su ga Babilonci i spominje se u njihovom Epu o Gilgamešu. U Europu su ga donijeli Rimljani. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u Francuskoj u 9. stoljeću, u Engleskoj u 14. stoljeću, a u Sjevernoj Americi u 16. st.Celer (stariji naziv je sunčanica; lat. Apium), rod trajnica iz porodice štitarki smješten u tribus Apieae, dio potporodice Apioideae. Postoji 17 vrsta od kojih je najpoznatija začinska vrsta pravi celer (Apium graveolens). Rod je raširen po dijelovima Euroazije, Afrike, Australije i Južne Amerike, a u Hrvatskoj postoje tri vrste, pravi, čvorasti i puzavi celer.
Weight
DimensionsN/AN/AN/AN/AN/AN/A
Additional information
Select the fields to be shown. Others will be hidden. Drag and drop to rearrange the order.
  • Image
  • SKU
  • Rating
  • Price
  • Stock
  • Availability
  • Add to cart
  • Description
  • Content
  • Weight
  • Dimensions
  • Additional information
  • Attributes
  • Custom attributes
  • Custom fields
Click outside to hide the comparison bar
Compare
Compare ×
Let's Compare! Continue shopping