Radno vrijeme dostave: Pon - Pet: 6:00-13:00
My Cart
0,00kn (0,00 €)
092 3897 230
My Cart
0,00kn (0,00 €)
Shop
HR

LUK CRVENI

8,00kn (1,06 €) / kg

Zemlja podrijetla: Hrvatska

Klasa: 2. klasa

TEČAJ: 1 EUR = 7,53450 HRK
ŠIFRA 51
Kategorija
Oznaka

Opis

Crveni luk sadrži oko devet posto ugljikohidrata, 1.4 posto proteina, minimalnu količinu masti (oko 0.2 posto) i skromne količine nekih minerala (kalcij, fosfor i željezo).Ekstrakti crvenog luka obiluju fenolnim komponentama i imaju antikancerogeno djelovanje.

Fenoli i polifenoli iz različitih biljaka inače se smatraju skupinama spojeva s antimikrobnim djelovanjem. Posebno zanimljivim izvorom fenolnih komponenata smatra se kožica (ljuska) luka, koja je inače otpad u preradi luka.Crveni luk smatra se najbogatijim izvorom flavonoida u ljudskoj prehrani.

Quick Comparison

SettingsLUK CRVENI removeRAJČICA CHERRY 500g removeKORABA 500g removeRAJČICA removeŠAMPINJONI 500g removeMRKVA remove
ImageLukCherry rajčicaKorabaRajčicaŠampinjoniMrkva
SKU51128442678256
Rating
Price8,00kn (1,06 €) / kg15,00kn (1,99 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg14,00kn (1,86 €) / kg12,50kn (1,66 €) / kg8,00kn (1,06 €) / kg
Stock
Availability
Add to cart

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

DescriptionZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasa
ContentCrveni luk sadrži oko devet posto ugljikohidrata, 1.4 posto proteina, minimalnu količinu masti (oko 0.2 posto) i skromne količine nekih minerala (kalcij, fosfor i željezo).Ekstrakti crvenog luka obiluju fenolnim komponentama i imaju antikancerogeno djelovanje. Fenoli i polifenoli iz različitih biljaka inače se smatraju skupinama spojeva s antimikrobnim djelovanjem. Posebno zanimljivim izvorom fenolnih komponenata smatra se kožica (ljuska) luka, koja je inače otpad u preradi luka.Crveni luk smatra se najbogatijim izvorom flavonoida u ljudskoj prehrani.“Cherry” rajčica je, uz kultivare rajčice krupnih plodova, sve češća u kućnim vrtovima, posebice zbog prepoznatljivih kvalitativnih svojstava. Hrvatski naziv za „cherry“ rajčicu je trešnjolika ili trešnjasta rajčica. Vrlo sitni trešnjoliki kultivari razvijaju plodove mase 10 do 15 g, dok su nešto krupniji mase do 30 g. Broj plodova u grozdu varira ovisno o kultivaru uglavnom od 15 do 20, ali i više od 30.Koraba (korabica, koleraba, lat. Brassica oleracea var. gongylodes) je višegodišnja biljka; sorta kupusa. Ime dolazi od njemačkih riječi "Kohl" ("kupus") i Rübe ("repa"). Koraba je vrlo često povrće u zemljama njemačkog govornog područja i drugdje. Koraba je nastala umjetnom selekcijom lateralnog meristema rasta, a njezini srodnici su: kupus, brokula, cvjetača, kelj, raštika i dr. Svi oni potječu od iste vrste divljega kupusa (lat. Brassica oleracea). Okus i tekstura korabe slični su brokuli ili kupusu, ali su blažeg i slađeg okusa. Mlada stabljika može biti svježa i sočna kao jabuka, iako mnogo manje slatka. Sazrijeva 55-60 dana nakon sjetve. Približna težina je 150 g. Može se čuvati do 30 dana, a da ne propadne. Koraba se jede sirova ili se kuha.Rajčica (česti nazivi paradajz, pomidor; Solanum lycopersicum) jednogodišnja biljka iz por. pomoćnica (Solanaceae); potječe iz Južne Amerike; uzgaja se u toplijim dijelovima svih kontinenata radi jestivih plodova koji se upotrebljavaju svježi, kuhaju, konzerviraju ili prerađuju.[1] Naziva se još pomidor, paradajz, paradižnik, zlatna jabuka, tomat, poma i jabučica. Botanički rajčica je voće, dok se trgovački i kulinarski smatra povrćem. Rajčica potječe iz Južne Amerike. Imala je male sočne plodove. U Europu je uvezena 1493., a prvi ju je opisao liječnik i botaničar Mattioli 1554. godine.Gljive su namirnice bogate vrijednim nutrijentima, vrlo bitnima za zdravlje čovjeka, čime opravdavaju svoju sve veću zastupljenost u svakodnevnoj ljudskoj prehrani. Iako su slab izvor masti, gljive su bogate proteinima, dijetalnim vlaknima te su odličan izvor mnogih vitamina, minerala i fitonutrijenata. Jedna porcija sirovih gljiva, konkretno 100 g šampinjona, ima vrlo malo kalorija, svega 26 kcal na100 g. Od toga sadrži 2,5 posto proteina, 0,2 posto masti, 5,1 posto ugljikohidrata te 1,5 posto dijetalnih vlakana.Mrkva je dvogodišnja zeljasta povrćarska biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Kao korjenasto povrće cijenjena je posebno zbog hranjivog i naročito vitaminskih i mineralnih sastojaka. Karakterističan je sadržaj suhe tvari od 12-17 % u kojoj prevladavaju ugljikohidrati. Mrkva sadrži provitamin A (karotin) koji iznosi 5.4-19.8 mg/100g. Najviše ga ima u sorti narančastog korijena. Pored toga u korijenu mrkve nalaze se i drugi vitamini, B1, B2, B6, C, D, E i K.
Weight
DimensionsN/AN/AN/AN/AN/AN/A
Additional information
Select the fields to be shown. Others will be hidden. Drag and drop to rearrange the order.
  • Image
  • SKU
  • Rating
  • Price
  • Stock
  • Availability
  • Add to cart
  • Description
  • Content
  • Weight
  • Dimensions
  • Additional information
  • Attributes
  • Custom attributes
  • Custom fields
Click outside to hide the comparison bar
Compare
Compare ×
Let's Compare! Continue shopping