Radno vrijeme dostave: Pon - Pet: 6:00-13:00
My Cart
0,00kn (0,00 €)
092 3897 230
My Cart
0,00kn (0,00 €)
Shop
HR

LUK CRVENI

8,00kn (1,06 €) / kg

Zemlja podrijetla: Hrvatska

Klasa: 2. klasa

TEČAJ: 1 EUR = 7,53450 HRK
ŠIFRA 51
Kategorija
Oznaka

Opis

Crveni luk sadrži oko devet posto ugljikohidrata, 1.4 posto proteina, minimalnu količinu masti (oko 0.2 posto) i skromne količine nekih minerala (kalcij, fosfor i željezo).Ekstrakti crvenog luka obiluju fenolnim komponentama i imaju antikancerogeno djelovanje.

Fenoli i polifenoli iz različitih biljaka inače se smatraju skupinama spojeva s antimikrobnim djelovanjem. Posebno zanimljivim izvorom fenolnih komponenata smatra se kožica (ljuska) luka, koja je inače otpad u preradi luka.Crveni luk smatra se najbogatijim izvorom flavonoida u ljudskoj prehrani.

Quick Comparison

SettingsLUK CRVENI removeCIKLA removeCELER KORIJEN removeBLITVA 500g removeTIKVICA removePERŠIN LIST 100g remove
ImageLukCiklaCeler - korijenBlitvaTikvicaPeršin - list
SKU51913937276217
Rating
Price8,00kn (1,06 €) / kg8,00kn (1,06 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg20,00kn (2,65 €) / kg7,00kn (0,93 €) / kg
Stock
Availability
Add to cart

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

DescriptionZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasa
ContentCrveni luk sadrži oko devet posto ugljikohidrata, 1.4 posto proteina, minimalnu količinu masti (oko 0.2 posto) i skromne količine nekih minerala (kalcij, fosfor i željezo).Ekstrakti crvenog luka obiluju fenolnim komponentama i imaju antikancerogeno djelovanje. Fenoli i polifenoli iz različitih biljaka inače se smatraju skupinama spojeva s antimikrobnim djelovanjem. Posebno zanimljivim izvorom fenolnih komponenata smatra se kožica (ljuska) luka, koja je inače otpad u preradi luka.Crveni luk smatra se najbogatijim izvorom flavonoida u ljudskoj prehrani.Cikla (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva) povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani. Njezino bogatstvo mineralima, ugljikohidratima, mastima i bjelančevinama čini je zdravom ali i čestom prehrambenom namirnicom. Također, sadrži i male količine kobalta koji je sastavni dio vitamina B12. Pozitivno djeluje kod slabokrvnih osoba i djece. Cikla se priprema i konzumira lako, a najčešće se kuha ili kiseli. Često se jede i sirova.Celer (stariji naziv je sunčanica; lat. Apium), rod trajnica iz porodice štitarki smješten u tribus Apieae, dio potporodice Apioideae. Postoji 17 vrsta od kojih je najpoznatija začinska vrsta pravi celer (Apium graveolens). Rod je raširen po dijelovima Euroazije, Afrike, Australije i Južne Amerike, a u Hrvatskoj postoje tri vrste, pravi, čvorasti i puzavi celer.Blitva (lat. Beta), rod dvogodišnjih biljaka i trajnica iz porodice Amaranthaceae. Latinsko ime roda Beta, bio je naziv za repu kod starih Rimljana. Sastoji se od 11 priznatih vrsta.Ima ih mnogo vrsta, boja i oblika, a kod nas se najčešće koriste male, tamnozelene tikvice slične velikim krastavcima. Poput dinja i krastavaca, tikvice pripadaju porodici Cucurbitaceae. Iako je riječ o voću, većina nas ih ne doživljava tako i naziva ih povrćem. Tikvice, kao i sve tikve, potječu iz Amerike, a čovječanstvo ih konzumira već više od 10.000 godina. Smatra se da je današnja sorta tijekom godina razvijena u Italiji. Tikvice imaju malo kalorija, a puno nutrijenata. To je odlična namirnica za mršavljenje jer ispunjava želudac i time daje sitost. Izvrstan su izvor vitamina B i C, mangana i kalija, dok su žute tikvice bogate i beta karotenom. Većina tih vrijednih tvari nalazi se u kori pa je nemojte guliti s mladih plodova. Svakodnevna konzumacija tikvica hrani organizam dijetalnim vlaknima, koja potiču probavu, sprečavaju zatvor i čiste crijeva od toksina.Peršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija. U mnogim zemljama juga Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka, za što su zaslužne ptice koje raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama. Njime su, također, ovjenčavali svoje heroje i kitili pobjednike Istmijskih igara. Peršin se nosio na grobove – za pokoj i slavu umrlih. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.
Weight
DimensionsN/AN/AN/AN/AN/AN/A
Additional information
Select the fields to be shown. Others will be hidden. Drag and drop to rearrange the order.
  • Image
  • SKU
  • Rating
  • Price
  • Stock
  • Availability
  • Add to cart
  • Description
  • Content
  • Weight
  • Dimensions
  • Additional information
  • Attributes
  • Custom attributes
  • Custom fields
Click outside to hide the comparison bar
Compare
Compare ×
Let's Compare! Continue shopping