Radno vrijeme dostave: Pon - Pet: 6:00-13:00
My Cart
0,00kn (0,00 €)
092 3897 230
My Cart
0,00kn (0,00 €)
Shop
HR

LUK LJUBIČASTI

10,00kn (1,33 €) / kg

Zemlja podrijetla: Hrvatska

Klasa: 2. klasa

TEČAJ: 1 EUR = 7,53450 HRK
ŠIFRA 52
Kategorija
Oznaka

Opis

Ljubičasti luk poznat je po svojim protuupalnim svojstvima, no mnogi ne znaju kako ova vrsta luka uveliko pomaže u smanjenju visokog krvnog tlaka i zaštiti od stvaranja krvnih ugrušaka, pa tako štiti i od srčanog udara.

U pravilu ovaj luk bismo trebali zvati crveni luk, a onaj koji je nama crveni trebalo bi zvati žuti, no tako je to u narodu bilo i ostalo, jednako kao i sa vinima (crveno, crno).

Quick Comparison

SettingsLUK LJUBIČASTI removeCELER KORIJEN removeSALATA KRISTAL 300g removeKUPUS CRVENI removeRIKULA 100g removeBATAT NARANČASTI remove
ImageLuk - ljubičastiCeler - korijenSalata - kristalKupus - crveniRukolaBatat
SKU5239712492191023
Rating
Price10,00kn (1,33 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg7,00kn (0,93 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg10,00kn (1,33 €) / kg12,00kn (1,59 €) / kg
Stock
Availability
Add to cart

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

DescriptionZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasa
ContentLjubičasti luk poznat je po svojim protuupalnim svojstvima, no mnogi ne znaju kako ova vrsta luka uveliko pomaže u smanjenju visokog krvnog tlaka i zaštiti od stvaranja krvnih ugrušaka, pa tako štiti i od srčanog udara. U pravilu ovaj luk bismo trebali zvati crveni luk, a onaj koji je nama crveni trebalo bi zvati žuti, no tako je to u narodu bilo i ostalo, jednako kao i sa vinima (crveno, crno).Celer (stariji naziv je sunčanica; lat. Apium), rod trajnica iz porodice štitarki smješten u tribus Apieae, dio potporodice Apioideae. Postoji 17 vrsta od kojih je najpoznatija začinska vrsta pravi celer (Apium graveolens). Rod je raširen po dijelovima Euroazije, Afrike, Australije i Južne Amerike, a u Hrvatskoj postoje tri vrste, pravi, čvorasti i puzavi celer.Zelena salata (lat. Lactuca sativa) od davnina je čvrsto zauzela svoje mjesto na kuhinjskim stolovima diljem svijeta. Njeno porijeklo nije točno utvrđeno, no prema nekim spoznajama današnja salata je potomak samonikle vrste s područja Sibira. Još su stari Grci i Rimljani prepoznali njezina dragocjena svojstva te su svoj jelovnik redovito obogaćivali ovim povrćem. Ovu salatu najčešće jedemo, a bogata je kalijem i vitaminima A i K.Crveni kupus je mnogima od nas namirnica koju redovito imamo na tanjuru, najčešće u obliku salate, a može ga se jesti ukiseljenog, kuhanog ili u sirovom obliku. Nutritivno je bogata namirnica koja pripada istoj skupini povrća, u kojoj su brokula, prokulice i kelj. Iako ima jako malo kalorija, crveni kupus je prava riznica nutrijenata.Rikula ili rikola (lat. Eruca sativa) je višegodišnje kupusasto (cruciferous) povrće koje, osim što je dragocjena namirnica u kulinarstvu, na različite načine doprinosi našem zdravlju. Kao jestiva biljka uzgaja se na Mediteranu još od rimskog doba. Popularno se koristi u talijanskoj kuhinji, a najčešće se dodaje u salate jer pojačava okus. Mladi listovi rikule imaju blaži okus, dok zreli listovi imaju više papreni okus.Batat (slatki krumpir, lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae. Korijen i mlado lišće koriste se u prehrani. Može se kuhati, peći i pržiti. Sadrži mnogo škroba, vitamina A, C i B, željeza i kalcija te male količine šećera. Ima jako veliku nutricionističku vrijednost. Dobra je hrana i za dijabetičare. Potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina i danas je široka raširena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Kina (80% svjetske proizvodnje), Indonezija i Uganda. Najviše se jede po stanovniku na Solomonskim otocima (160 kg po osobi godišnje) i u Burundiju (130 kg po osobi godišnje). U Hrvatskoj se komercijalno proizvodi od 2006. u Slatini. Najbolje uspijeva na temperaturi oko 25°C. Osjetljiv je na niske temperature. Može uspijevati i u tlima siromašnim hranjivim tvarima. Koristi se i u prehrani životinja.
Weight
DimensionsN/AN/AN/AN/AN/AN/A
Additional information
Select the fields to be shown. Others will be hidden. Drag and drop to rearrange the order.
  • Image
  • SKU
  • Rating
  • Price
  • Stock
  • Availability
  • Add to cart
  • Description
  • Content
  • Weight
  • Dimensions
  • Additional information
  • Attributes
  • Custom attributes
  • Custom fields
Click outside to hide the comparison bar
Compare
Compare ×
Let's Compare! Continue shopping