Radno vrijeme dostave: Pon - Pet: 6:00-13:00
My Cart
0,00kn (0,00 €)
092 3897 230
My Cart
0,00kn (0,00 €)
Shop
HR

MATOVILAC 100g

10,00kn (1,33 €)

Zemlja podrijetla: Hrvatska

Klasa: 2. klasa

TEČAJ: 1 EUR = 7,53450 HRK
ŠIFRA 221
Kategorija
Oznaka

Opis

Matovilac (lat. Valerianella locusta) je jedna od nutritivno najbogatijih salata.

Prvotno su ga uzgajali europski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV i predstavio svijetu.

Otada je populariziran kao omiljeno proljetno povrće.

Sočni zeleni listovi ove salate bili su nadahnuće i za jednu od najpoznatijih bajki na svijetu – Matovilku.

Quick Comparison

SettingsMATOVILAC 100g removeKUPUS CRVENI removeBATAT NARANČASTI removeCELER KORIJEN removeKRASTAVAC removeSALATA KRISTAL 300g remove
ImageMatovilacKupus - crveniBatatCeler - korijenKrastavacSalata - kristal
SKU2214910233945712
Rating
Price10,00kn (1,33 €) 10,00kn (1,33 €) 12,00kn (1,59 €) 10,00kn (1,33 €) 12,00kn (1,59 €) 7,00kn (0,93 €)
Stock
Availability
Add to cart

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

DescriptionZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasa
ContentMatovilac (lat. Valerianella locusta) je jedna od nutritivno najbogatijih salata. Prvotno su ga uzgajali europski seljaci sve dok ga nije otkrio kraljevski vrtlar kralja Luja XIV i predstavio svijetu. Otada je populariziran kao omiljeno proljetno povrće. Sočni zeleni listovi ove salate bili su nadahnuće i za jednu od najpoznatijih bajki na svijetu – Matovilku.Crveni kupus je mnogima od nas namirnica koju redovito imamo na tanjuru, najčešće u obliku salate, a može ga se jesti ukiseljenog, kuhanog ili u sirovom obliku. Nutritivno je bogata namirnica koja pripada istoj skupini povrća, u kojoj su brokula, prokulice i kelj. Iako ima jako malo kalorija, crveni kupus je prava riznica nutrijenata.Batat (slatki krumpir, lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae. Korijen i mlado lišće koriste se u prehrani. Može se kuhati, peći i pržiti. Sadrži mnogo škroba, vitamina A, C i B, željeza i kalcija te male količine šećera. Ima jako veliku nutricionističku vrijednost. Dobra je hrana i za dijabetičare. Potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina i danas je široka raširena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Kina (80% svjetske proizvodnje), Indonezija i Uganda. Najviše se jede po stanovniku na Solomonskim otocima (160 kg po osobi godišnje) i u Burundiju (130 kg po osobi godišnje). U Hrvatskoj se komercijalno proizvodi od 2006. u Slatini. Najbolje uspijeva na temperaturi oko 25°C. Osjetljiv je na niske temperature. Može uspijevati i u tlima siromašnim hranjivim tvarima. Koristi se i u prehrani životinja.Celer (stariji naziv je sunčanica; lat. Apium), rod trajnica iz porodice štitarki smješten u tribus Apieae, dio potporodice Apioideae. Postoji 17 vrsta od kojih je najpoznatija začinska vrsta pravi celer (Apium graveolens). Rod je raširen po dijelovima Euroazije, Afrike, Australije i Južne Amerike, a u Hrvatskoj postoje tri vrste, pravi, čvorasti i puzavi celer.Krastavac (ugorak, kukumar, lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae). Plod je zelen, valjkast, tvrd, dug do 60 cm, a širok do 10 cm, jestiv je i sirov. Sastoji se od 97% vode, ima 9,7 kalorija na 100 grama. Bogat je vitaminima i mineralima. Važan je dio prehrane svjež ili konzerviran. Sjeme se razvija u dozrelim plodovima. S botaničkog gledišta prema sjemenu i cvijetu pripada u voće (kao i rajčica), ali se u svakodnevnom životu tretira povrćem. Potječe iz Indije. U zapadnoj Aziji, uzgaja se 3 000 godina. Jeli su ga Babilonci i spominje se u njihovom Epu o Gilgamešu. U Europu su ga donijeli Rimljani. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u Francuskoj u 9. stoljeću, u Engleskoj u 14. stoljeću, a u Sjevernoj Americi u 16. st.Zelena salata (lat. Lactuca sativa) od davnina je čvrsto zauzela svoje mjesto na kuhinjskim stolovima diljem svijeta. Njeno porijeklo nije točno utvrđeno, no prema nekim spoznajama današnja salata je potomak samonikle vrste s područja Sibira. Još su stari Grci i Rimljani prepoznali njezina dragocjena svojstva te su svoj jelovnik redovito obogaćivali ovim povrćem. Ovu salatu najčešće jedemo, a bogata je kalijem i vitaminima A i K.
Weight
DimensionsN/AN/AN/AN/AN/AN/A
Additional information
Select the fields to be shown. Others will be hidden. Drag and drop to rearrange the order.
  • Image
  • SKU
  • Rating
  • Price
  • Stock
  • Availability
  • Add to cart
  • Description
  • Content
  • Weight
  • Dimensions
  • Additional information
  • Attributes
  • Custom attributes
  • Custom fields
Click outside to hide the comparison bar
Compare
Compare ×
Let's Compare! Continue shopping