Radno vrijeme dostave: Pon - Pet: 6:00-13:00
My Cart
10,00kn (1,33 €)
092 3897 230
My Cart
10,00kn (1,33 €)
Shop
HR

PERŠIN LIST 100g

7,00kn (0,93 €)

Zemlja podrijetla: Hrvatska

Klasa: 2. klasa

TEČAJ: 1 EUR = 7,53450 HRK
ŠIFRA 217
Kategorija
Oznaka

Opis

Peršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija. U mnogim zemljama juga Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka, za što su zaslužne ptice koje raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama. Njime su, također, ovjenčavali svoje heroje i kitili pobjednike Istmijskih igara. Peršin se nosio na grobove – za pokoj i slavu umrlih. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.

Quick Comparison

SettingsPERŠIN LIST 100g removeBLITVA 500g removeBATAT NARANČASTI removePOVRĆE ZA JUHU cca 600g removeKELJ removeCVJETAČA remove
ImagePeršin - listBlitvaBatatPovrće za juhuKelj - mladiKarfiol
SKU217372102355224238
Rating
Price7,00kn (0,93 €) 10,00kn (1,33 €) 12,00kn (1,59 €) 12,00kn (1,59 €) 10,00kn (1,33 €) 18,00kn (2,39 €)
Stock
Availability
Add to cart

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

DescriptionZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasa
ContentPeršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija. U mnogim zemljama juga Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka, za što su zaslužne ptice koje raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama. Njime su, također, ovjenčavali svoje heroje i kitili pobjednike Istmijskih igara. Peršin se nosio na grobove – za pokoj i slavu umrlih. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.Blitva (lat. Beta), rod dvogodišnjih biljaka i trajnica iz porodice Amaranthaceae. Latinsko ime roda Beta, bio je naziv za repu kod starih Rimljana. Sastoji se od 11 priznatih vrsta.Batat (slatki krumpir, lat. Ipomoea batatas) je višegodišnja biljka iz porodice Convolvulaceae. Korijen i mlado lišće koriste se u prehrani. Može se kuhati, peći i pržiti. Sadrži mnogo škroba, vitamina A, C i B, željeza i kalcija te male količine šećera. Ima jako veliku nutricionističku vrijednost. Dobra je hrana i za dijabetičare. Potječe iz tropskih područja Južne Amerike. Ljudi ga upotrebljavaju već najmanje 5000 godina i danas je široka raširena kultura u tropskim krajevima svijeta. Najveći svjetski proizvođači su Kina (80% svjetske proizvodnje), Indonezija i Uganda. Najviše se jede po stanovniku na Solomonskim otocima (160 kg po osobi godišnje) i u Burundiju (130 kg po osobi godišnje). U Hrvatskoj se komercijalno proizvodi od 2006. u Slatini. Najbolje uspijeva na temperaturi oko 25°C. Osjetljiv je na niske temperature. Može uspijevati i u tlima siromašnim hranjivim tvarima. Koristi se i u prehrani životinja.Savršen mix za svaku juhu. Sadrži mrkvu, peršin korijen i list, pastrnjak, celer korijen i kelj.U kulinarstvu se najviše cijeni žućkastobijeli mladi glavati kelj koji nema mnogo ovojnih listova. Ukusan je, ali nije i lako probavljiv. Kelj ima dosta vitamina C, ali ga kuhanjem gubi. Kelja ima cijele godine. Glavice zimskog kelja imaju više ovojnih listova. Jede se pripremljen kao varivo, punjen, od njega se prave odresci s mrvicama, može se kuhati pa preliti uljem, a u manjim količinama dodaje se juhama.Cvjetača ili karfiol (Brassica oleracea var. botrytis) prehrambena biljka porodice Brassicaceae (krstašice ili kupusovke) koja se razvila kao jedna od brojnih podvrsti divljeg kupusa (Brassica oleracea L.).
Weight
DimensionsN/AN/AN/AN/AN/AN/A
Additional information
Select the fields to be shown. Others will be hidden. Drag and drop to rearrange the order.
  • Image
  • SKU
  • Rating
  • Price
  • Stock
  • Availability
  • Add to cart
  • Description
  • Content
  • Weight
  • Dimensions
  • Additional information
  • Attributes
  • Custom attributes
  • Custom fields
Click outside to hide the comparison bar
Compare
Compare ×
Let's Compare! Continue shopping