Radno vrijeme dostave: Pon - Pet: 6:00-13:00
My Cart
0,00kn (0,00 €)
092 3897 230
My Cart
0,00kn (0,00 €)
Shop
HR

PERŠIN LIST 100g

7,00kn (0,93 €)

Zemlja podrijetla: Hrvatska

Klasa: 2. klasa

TEČAJ: 1 EUR = 7,53450 HRK
ŠIFRA 217
Kategorija
Oznaka

Opis

Peršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija. U mnogim zemljama juga Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka, za što su zaslužne ptice koje raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama. Njime su, također, ovjenčavali svoje heroje i kitili pobjednike Istmijskih igara. Peršin se nosio na grobove – za pokoj i slavu umrlih. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.

Quick Comparison

SettingsPERŠIN LIST 100g removeĐUMBIR 100g removeSALATA KRISTAL 300g removeKELJ removeKRASTAVAC removeKRUMPIR BIJELI remove
ImagePeršin - listĐumbirSalata - kristalKelj - mladiKrastavacKrumpir - bijeli
SKU2171072712424546
Rating
Price7,00kn (0,93 €) 6,00kn (0,80 €) 7,00kn (0,93 €) 10,00kn (1,33 €) 12,00kn (1,59 €) 6,00kn (0,80 €)
Stock
Availability
Add to cart

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

Dodaj u košaricu

DescriptionZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: KinaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasaZemlja podrijetla: Hrvatska Klasa: 2. klasa
ContentPeršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija. U mnogim zemljama juga Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka, za što su zaslužne ptice koje raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama. Njime su, također, ovjenčavali svoje heroje i kitili pobjednike Istmijskih igara. Peršin se nosio na grobove – za pokoj i slavu umrlih. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.Đumbir (Zingiber officinale) na tržište dolazi kao gomoljasti korijen, neoguljen ili oguljen, čitav, ili samljeven. Sadržaj eteričnog ulja u suhom rizomu iznosi 1,5-3%, a glavne komponente su α- i β-zingiberini (zingibereni, seskviterpeni (skupina organskih spojeva klase terpena - do 70%); , borneol, citralol, linalool. Također sadrži vitamine C, B1, B2 i esencijalne aminokiseline.Zelena salata (lat. Lactuca sativa) od davnina je čvrsto zauzela svoje mjesto na kuhinjskim stolovima diljem svijeta. Njeno porijeklo nije točno utvrđeno, no prema nekim spoznajama današnja salata je potomak samonikle vrste s područja Sibira. Još su stari Grci i Rimljani prepoznali njezina dragocjena svojstva te su svoj jelovnik redovito obogaćivali ovim povrćem. Ovu salatu najčešće jedemo, a bogata je kalijem i vitaminima A i K.U kulinarstvu se najviše cijeni žućkastobijeli mladi glavati kelj koji nema mnogo ovojnih listova. Ukusan je, ali nije i lako probavljiv. Kelj ima dosta vitamina C, ali ga kuhanjem gubi. Kelja ima cijele godine. Glavice zimskog kelja imaju više ovojnih listova. Jede se pripremljen kao varivo, punjen, od njega se prave odresci s mrvicama, može se kuhati pa preliti uljem, a u manjim količinama dodaje se juhama.Krastavac (ugorak, kukumar, lat. Cucumis sativus) jednogodišnja je biljka iz porodice tikvovki (lat. Cucurbitaceae). Plod je zelen, valjkast, tvrd, dug do 60 cm, a širok do 10 cm, jestiv je i sirov. Sastoji se od 97% vode, ima 9,7 kalorija na 100 grama. Bogat je vitaminima i mineralima. Važan je dio prehrane svjež ili konzerviran. Sjeme se razvija u dozrelim plodovima. S botaničkog gledišta prema sjemenu i cvijetu pripada u voće (kao i rajčica), ali se u svakodnevnom životu tretira povrćem. Potječe iz Indije. U zapadnoj Aziji, uzgaja se 3 000 godina. Jeli su ga Babilonci i spominje se u njihovom Epu o Gilgamešu. U Europu su ga donijeli Rimljani. Uzgoj krastavaca spominje se u spisima u Francuskoj u 9. stoljeću, u Engleskoj u 14. stoljeću, a u Sjevernoj Americi u 16. st.Krumpir se može pripremati kao hrana na više načina. Tako se može, zavisno od kulinarskog tipa, kuhati, pržiti ili peći. Kuhani krumpir može se konzumirati na način da se samo nareže i posoli ili se može dalje pripremati kao restani krumpir, pire krumpir ili kao salata. Prženi krumpir se priprema najčešće kao pomfrit ili narezan na nešto veće kriške, kao čips ili kao spiralni krumpir. Pečeni krumpir se priprema kao krumpir ispod peke ili kao pečeni krumpir u pećnici narezan na veće kriške ili ploške, bilo da se peče sam ili zajedno sa nekom vrsta mesa.
Weight
DimensionsN/AN/AN/AN/AN/AN/A
Additional information
Select the fields to be shown. Others will be hidden. Drag and drop to rearrange the order.
  • Image
  • SKU
  • Rating
  • Price
  • Stock
  • Availability
  • Add to cart
  • Description
  • Content
  • Weight
  • Dimensions
  • Additional information
  • Attributes
  • Custom attributes
  • Custom fields
Click outside to hide the comparison bar
Compare
Compare ×
Let's Compare! Continue shopping