Opis
Peršin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proširio u sve zemlje južne Europe.
Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija. U mnogim zemljama juga Europe peršin raste kao divlja ili poludivlja biljka, za što su zaslužne ptice koje raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su peršin, ali ga nisu rabili za jelo. Držali su ga svetom biljkom. Od peršina su pravili vijence koje su nosili na svečanim gozbama.
Njime su, također, ovjenčavali svoje heroje i kitili pobjednike Istmijskih igara. Peršin se nosio na grobove – za pokoj i slavu umrlih. Međutim, stari Rimljani peršin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača reflekse i čini ih lukavijima.
Do kraja srednjeg vijeka peršin je bio isključivo ljekovita biljka i sredstvo ukrašavanja u raznim prigodama. Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg se ne može zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.
